Opština Kikinda
Kikinda je centar Severnobanatsko-potiskog regiona, nalazi se
na 46o i 31' severne geografske širine i 20o i 30' istočne geografske dužine.
Udaljena je 7 km od rumunske granice. Površinu od oko 120 hiljada hektara naseljava
67 hiljada stanovnika.
Na prostoru opštine nalaze se bogati tragovi ostataka starih kultura
i civilizacija. Brojne humke, nekropole i mnoga arheološka nalazišta svedoče
da su ovde živeli ljudi u organizovanim zajednicama i pre sedam hiljada godina.
Kikinda ima očuvano gradsko jezgro sa prostranim trgom koga nazivaju najvećom
gostinskom sobom Evrope. Grad je prepoznatljiv po brojnim manifestacijama od
kojih su najznačajnije Dani
Ludaje, Borbe
guskova i Svetsko prvenstvo u tucanju uskršnjih jaja u Mokrinu.
Web: www.kikinda.org.rs
"Toza Marković" A.D.
"Toza Marković" A.D. je najstarija (1866) i najveća
ciglarska kompanija u Srbiji. Po rezultatima poslovanja spada u najuspešnije
firme u Srbiji. Razvila je sopstveni brend, sa krovnim pokrivačem, crepom kao
najpoznatijom robnom markom još od 1900.godine. Pored toga, od 1972.
proizvodi keramičke zidne i podne pločice. Raspolaže svetski najsavremenijom
automatskom tehnologijom i opremom
za proizvodnju crepa i keramičkih pločica.
Firmu je osnovao Mihael Bohn 1866. godine, rodonačelnik ciglarstva
i creparstva na ovim prostorima, zbog čega Kikinda i slovi kao PRESTONICA CREPA
I KERAMIKE.
Ceo industrijski kompleks "Toza Marković" obuhvata površinu
od 214 Ha.
Web: www.toza.co.rs
Narodni muzej Kikinda
Narodni muzej Kikinda osnovan je 1946. god. kao muzej kompleksnog
tipa. Smešten je u zgradi Kurije, odnosno u zgradi magistrata bivšeg Velikokikindskog
dištrikta iz XIX veka, u samom centru grada. U okviru muzeja postoji pet odeljenja:
arheološko, etnološko, istorijsko, prirodnjačko i umetničko odeljenje sa savremenom
galerijom. Zbirka muzeja obuhvata približno 25 hiljada eksponata od čega su
najreprezentativniji izloženi u okviru stalne postavke muzeja. Izuzev stalne,
muzej organizuje i tematske postavke koje se baziraju na promovisanju lokalnog
nasleđa, ali i nastaju kao rezultat saradnje sa drugim muzejima, institucijama
i organizacijama.
Web: www.muzejkikinda.com
Regionalna privredna komora Kikinda
Regionalna privredna komora Kikinda okuplja privrednike šest opština
Severnog Banata i Potisja: Kikinde, Ade, Čoke, Kanjiže, Novog Kneževca i Sente.
U Severnom Banatu i Potisju ima 3.752 registrovana preduzeća organizovanih preko
Regionalne privredne komore Kikinda. U sastavu komore postoji pet sektorskih
Udruženja i Zajednica udruženja preduzetnika, a osim centrale u Kikindi, postoje
i kancelarije u Adi, Kanjiži, Novom Kneževcu i Senti. Regionalna privredna komora
u Kikindi u saradnji sa partnerskim organizacijama, zainteresovanima pruža logističku
pomoć za privredni nastup u zemlji i inostranstvu.
Web: www.rpk-ki.co.rs
Prirodnjački muzej u Beogradu
Prirodnjački muzej u Beogradu osnovan je 19.12.1895. godine i
jedan je od najstarijih specijalizovanih naučnih institucija u Srbiji. Muzej
ima dugu tradiciju, bogato iskustvo i razvijenu međunarodnu saradnju. Zbirka
muzeja obuhvata oko milion eksponata što je čini jednom od najvećih u jugoistočnoj
Evropi. U toku poslednjih sto godina muzej je snažno uticao na razvoj kulture,
nauke i obrazovanja u Srbiji.
Web: www.nhmbeo.org.yu
Inovacioni centar Filozofskog fakulteta u Beogradu
U skladu sa novousvojenom strategijom Vlade Republike Srbije i
inspirisan javnim pozivom Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine, kao
samostalna jedinica Filozofskog fakulteta u Beogradu, marta 2004. god. osnovan
je Inovacioni centar za korišćenje informaciono-komunikacijskih tehnologija
u arheologiji i antropologiji.Centar kroz primenu najnovijih naučnih dostignuća
i informacionih tehnologija, razvija nove proizvode i usluge, podstiče razvoj
preduzetništva u kulturi i naučnim institucijama i uspostavlja partnersku saradnju
u cilju adekvatne zaštite, prezentacije, čuvanja i korišćenja kulturnog nasleđa.
Web: www.f.bg.ac.rs
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka osnovala je Skupština
Srbije 27. aprila 1967. godine. Osnivač i prvi direktor Zavoda, doktor političkih
nauka, dugogodišnji novinar i urednik kulturnih rubrika, Stevan Majstorović,sa
nekolicinom saradnika započeo je rad na prvim projektima – proučavanju društvenih
potreba u kulturi i traganju za mogućnostima oblika primene savremenih metoda
rada na unapređivanju kulturnih delatnosti. Tako se razvijanje naučne i organizacione
misli o kulturi u Srbiji, kroz intezivnu međunarodnu saradnju, od prvog dana
uključilo u svetske inovativne tokove.
Web: www.zaprokul.org.rs
|